Znanje s kojim raspolaže suvremena povijesna znanost ne dozvoljava da se odgonetne tajna reisovih mapa. ne preostaje nam ništa drugo, već da napustimo službene puteve i pokuša na drugi način naći istina.
Reis nije – po uvjerenju nekih znanstvenika – na mapama nacrtao obale Antarktika, nego Patagoniju i Ognjenu Zemlju, za koje tada – nitko nije znao. ni Vikinzi nisu znali. Jedini narod koji je mogao nešto o tome da zna bili su Feničani. Odlazili su na svojim brodovima vrlo daleko. Obišli su cijelu zapadnu obalu Europe. Da li su stigli do Južne Amerike? Da li ih je znatiželja odvukla čak do Patagonije? Razni komentatori turskih mapa podsjećaju nas da su iu starom, ako iu srednjem vijeku, kružile legende o mitskim kopni s druge strane oceana.
Različiti grčki povjesničari spominju kontinent koji leži ‘na antipoda’. Sveti Isidor iz Sevilje, koji je živio između 560. i 636. godine, navodno je rekao: ‘Osim tri kontinenta koja poznajemo postoji i četvrti s druge strane oceana. Tamo sunce grije mnogo jače nego u našim krajevima. ‘ Legende govore io bretonskim kaluđerima koji su imali namjeru pokrste narod tog kontinenta. Jesu li ostvarili svoje planove? Da li su stigli u Ameriku? Ne znamo.
Feničansko hipotezu opravdavaju tragovi sredozemne kulture na tlu Južne, Srednje, pa čak i Sjeverne Amerike. Njihova flota, posebno trgovačka, bila je spremna na taj podvig. Ali, nekoliko drugih činjenica je teško objasniti. Prvo – preciznost mapa Pirija Reisa. Takva preciznost zahtjeva potpuno točne, tehnički savršeno obrađene podatke. Osim toga, to ne zahtijeva samo jednu, već nekoliko ekspedicija s brojnom posadom. Na koji način su ih uspjeli održe u tajnosti? naravno, interse države koja je živjela od trgovine zahtijevao je čuvanje tajne. Zajedno s propašću feničkih luka i ta tajna se izgubila. Tako je bilo i sa Vikinzima. Nekoliko stoljeća poslije njihovog otkrića Grenlanda trebalo ga je ponovno otkriti. No preciznost s kojom su karte urađene ne može se ničim objasniti.
Jedna druga hipoteza kaže da je Piri Reis posjedovao vrlo staro znanje koje se prenosilo s koljena na koljeno. Početak se gubi negdje u drevnoj prošlosti, u doba kada ni Grenland ni Antarktik nisu bili okovani ledom. ali, akda je to bilo, kada je led pokrio polove?
Moderna istraživanja utvrdila su da je ledeno doba na polovima počelo prije devet – deset tisuća godina. Dakle, vrlo je vjerojatno da su Grenland i Antarktik prije deset tisuća godina imali takav oblik, kakav vidimo na reisovim mapama. Otud bi se mogao izvesti zaključak da je znanje koje je korišteno u crtanju mapa staro deset tisuća godina! Stručnjaci zaključuju da ove karte nisu mogle biti urađene bez sudjelovanja istaknutih istraživača, dobro organizirane grupe tehničara, hidrografiju i drugih stručnjaka. Jer, nitko nije u stanju sam ili s malom skupinom stručnjaka nacrta karte tako ogromnih kontinenata poput Antarktika, Grenland ili Amerika. Potrebni su u tom poslu tehničari, pa čak i stučnjaci iz astronomije. Teško je zamisliti da su te karte urađene bez pomoći avijacije. Na njima su zemljopisne dužine vrlo precizno izračunati, a suvremena znanost je u stanju to učiniti tek od prije dva stoljeća.
Takvo slično mišljenje izražava i doktor Ivan Sanderson, etnolog, zoolog i geograf, autor mnogih znanstvenih radova. On je rekao da su Reisove karte mogle biti urađene samo iz ptičje perspektive, dakle, uz uporabu neke vrste letjelica.