Žak Kazot je, kako je zabilježio jedan od prisutnih L’Arp, pretkazao i smrt francuskog kralja i kraljice, ali i spostveni kraj u vrtlogu revolucije. L’ARPU, koji je bio uvjereni ateista, predvidio je da će pred kraj života postati kršćanin – vjernik.
Sve se uglavnom odigralo onako kako je i prorečeno. De Condorcet je 1794. godine pronađen mrtav na podu ćelije u koju su ga zatvorili kao protivnika revolucije. Popio je otrov koji je još od početka revolucionarnih događaja nosio skrivenog u svom prstenu. Šamfor je više puta u zatvoru sebi sekao vene, ali je umro od posljedica nepravilne medicnske njege. Sudbina de Nikolausa ostala je nepoznata. Jean Bajli, astronom i jedno vrijeme gradonačelnik Pariza, giljotiniran je 1793. godine, a Roše iste godine. Dame su doživjele istu sudbinu kao kralj i kraljica: vezane i ponižene kroz masu koja ih je pljuvala u otvorenim kolima dospjele su na stratište. L’Arp koji je to sve pomno zapisivao, umro je 1794. godine, a njegov sin je u svojim memoarima ostavio svjedočanstvo da mu je otac, nekoliko mjeseci pred smrt, postao fanatični vjernik.
Što se tiče samog Kazota, za sebe je također predvidio da će biti giljotiniran, kao i većina prisutnih. Njega su, pod optužbom da je neprijatelj revolucije, uhitili 1792. godine, a kći Elizabeth tražila je da i ona bude zatvorena s njim da bi mogla njegovati ostarjelog oca. Tako je zabilježila i posljednje predskazanje koje je izrekao. Kada je oslobođen iz zatvora nije se tome pretjerano boradovao. Rekao je da vidi žandara koji će doći po njega i odvesti ga u gradsku prefekturu, a nalog za uhićenje će potpisati prefekt Petion. Pošto je tada na toj funkciji bio netko drugi, prijatelji su mislili da je stari pjesnik ipak pogriješio i da se to neće dogoditi. Ipak, samo mjesec dana kasnije, 11. rujna, stigao je žandar s nalogom novog prefekta Petion! Odveden je prvo u prefekturu, zatim u zatvor, a odatle pred revolucionarni sud. kazna je bila izvršena 25. rujna, na giljotini, spravi koja nije ni postojala kada je 1788. godine Žak Kazot o njoj govorio. Kada su revolucionari došli na vlast, naložili su doktoru Giljotenu, po kojem je dobila ime, konstruirati navodno ‘bezbolno’ sredstvo za egzekuciju. Ubrzo potom giljotina je počela masovno da se upotrebljava.